
O Rovinju / Kultura i znanost / Multimedijalni centar
Multimedijalni centar najfriškiji je impuls kulturnoj infrastrukturi grada. Potreba za redefiniranjem već odavno derutnog, starog kina na „Trgu brodogradilišta“ 2006. godine rezultirala je suvremenim, monovolumenskim, arhitektonskim zdanjem u neposrednoj blizini mora, površine 250 kvadratnih metara na radost svekolikog rovinjskog pučanstva.

Osnovna namjena ovog atraktivnog i „multifunkcionalnog“ objekta prvenstveno je služiti najrazličitijim, kulturnim, intelektualnim, obrazovnim i zabavnim potrebama građana.
Centar je za svog dvogodišnjeg rada a na osnovi svega dosad u njemu viđenog u potpunosti opravdao svoje postojanje te se između ostalih prednosti koje nedvojbeno posjeduje pokazao kao izuzetno zahvalan kiparski, izložbeni prostor. To je potvrdila nekolicina samostalnih, kiparskih izložbi renomiranih, mladih hrvatskih autora Mirka Zrinščaka (sudionika venecijanskog bienala 1995), Daniela Kovača i Aleksandra Garbina.

Iz širokog spektra programa i manifestacija koje je MMC dosad ugostio (promocije, predavanja, prezentacije, filmske projekcije, koncerti, plesne večeri...) a kojih je bilo preko sedamdeset i koje je pohodilo više od 35.000 posjetitelja svih uzrasta treba izdvojiti; „Hrvatsku dizajnersku konvenciju“; izložbu jedanaest najboljih, dječjih ilustratora iz Hrvatske u suradnji s „Klovićevim dvorima“; u suradnji s „Etnografskim muzejom grada Zagreba“ izložbu „Koje dobre šuze“; izložbu male i minijaturne keramike s izlagačima iz sedamdeset i dvije zemlje svijeta; talk show „Dobre vibracije na Šiljku“ s voditeljem Vojom Šiljkom te gostima poput Tarika Filipovića, Žarka Radića, Sandre Bagarić, Line Červara... No ipak, za titulu zaštitnog znaka centra tijekom dvogodišnje, kulturne promenade izborio se „jazz“ s impresivnom listom vrhunskih, domaćih izvođača i autora poput Tamare Obrovac, Elvis Stanić Group, Meri Trošelj...

Pored svega dosad nabrojanog treba naglasiti kako je MMC pokretač i organizator prvog istarskog sajma umjetnina „Artexchange“ (7-11. svibnja) koji bi trebao postati tradicijski prepoznatljiv poput pulskog „Sajma knjiga“. Centar je najaktivniji van sezone u razdoblju zima-proljeće dok u sezoni najviše funkcionira kao izložbeni prostor. Pored obvezatnog, prosvjetiteljskog, centar ima i svoj komercijalni karakter te ga je van programskih termina u bilo koje doba godine moguće iznajmiti.