Scrivono di noi

<< ARCHIVIO

ČEMU PONIŠTENJE NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NA ROVINJŠTINI?

Sabato, 31.1.2009, Glas Istre

Suglasnost države pretekao novi zakon

Umjesto dosadašnjih rokova zakupa, ovisnih o kulturi, uveden je jedinstveni na 20 godina. Uz to cijenu najma će određivati Ministarstvo, a ne Porezna uprava, što bi trebalo biti povoljnije za Istru, gdje su nekretnine, a s njima i najam, skuplje

Šest dana po objavi Grad Rovinj je poništio svoj drugi natječaj za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na kojem su bile izložene nove 124 čestice. Budući da je na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća rečeno da će se postupak dodjele ubrzati, zanimalo nas je gdje je sada zapelo. U gradskoj upravi saznajemo da je suglasnost Ministarstva poljoprivrede za raspisivanje ovog natječaja dobivena 30. prosinca prošle godine, ali je on objavljen 20. siječnja, kada su na snagu već stupile odredbe novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ostalo je sporno vrijede li za odobreni natječaj odredbe starog zakona, po kojima je raspisan, ili novog, za koji još nema provedbenih akata. Nakon što je Grad od Ministarstva dobio informaciju da će se suglasnosti s kraja prošle godine za 30-ak jedinica lokalne samouprave, među kojima je i Rovinj, staviti van snage, natječaj je poništen. Drugi će se provesti po novom zakonu, ali problem je što Ministarstvo još nije donijelo provedbene pravilnike i unificirane obrasce za njegovo provođenje.

Rok za njihovo donošenje je šest mjeseci. Iz Ministarstva je Grad dobio obećanje da će pravilnici biti uskoro donijeti. Dosadašnja iskustva međutim pokazuju da su rokovi u složenom postupku raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta rastezljiv pojam. Grad je naime postupak raspodjele počeo još krajem 2002., kada je usvojen program raspolaganja i gospodarenja tim zemljištem, a suglasnost na njega dobivena je tek u rujnu 2003. Kasnije su donijete i dvije nadopune, prva sredinom i druga krajem prošle godine, kojima je utvrđeno da je na području grada 1.759 hektara državnog zemljišta, od kojih se 1.726 može dati u zakup. Složeni postupak u kojem treba dobiti očitovanje Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, Ureda državne uprave u Istarskoj županiji i gradskog Odjela za prostorno i urbanističko planiranje, a potom i odobrenja Ministarstva, do sada je prošao tek jedan natječaj u kojem je raspodijeljeno 56 hektara zemljišta. Iz gradskog Odjela za gospodarstvo saznajemo da se pripremaju natječaji za još 3.500 čestica.

Čim se dobiju novi pravilnici, sazvat će se vanredna sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se ponovno raspisati poništeni natječaj. Pripremaju se još dva na kojima će biti izloženo oko 300 hektara obradivog zemljišta, među njima i najplodnija rovinjska polja Turnina, Sjenokoša, Palud, Dugo Polje i Stancija Gati. Najvažnija novost koju donosi novi zakon jest da će se zakup umjesto na dosadašnjih 50 godina za sadnju maslinika, 25 za vinograde, voćnjake i lavandu te 10 za ostale kulture sada davati na 20 godina. Uz to cijenu najma će određivati Ministarstvo, a ne Porezna uprava, što bi trebalo biti povoljnije za Istru, gdje su nekretnine, s njima i najam, skuplje. Pojednostavljen je i postupak jer je do sada Ministarstvo davalo odobrenja i za raspisivanje natječaja i za raspodjelu zemljišta, a sada će to činiti samo jednom.

A. POKRAJAC

Dvanaest izgubljenih godina

Predsjednik udruge poljoprivrednika Agrorovinj William Uljanić kaže da žali službenike koji pripremaju natječaje za najam državnog poljoprivrednog zemljišta jer je njihov trud često uzaludan. Podsjeća da je prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu donijet 1996. pa, iako je Grad Rovinj, s kojim udruga surađuje, među prvima donio program, do sada je podijeljeno tek 56 hektara. - Stalne promjene zakona i dugo administriranje izluđuju nas jer nas to priječi da postanemo pravi i konkurentni robni poljoprivredni proizvođači. Neka si netko zamisli kako bi izgledala u graju zarasla okolica Rovinja da je zemljište dano u zakup. Umjesto toga naći ćemo se u škripcu jer nećemo moći podići nasade do ulaska Hrvatske u EU. Podsjećam da se za kvotu za podizanje novog vinograda u Italiji državi treba platiti 20 tisuća eura pa ne znam kako ćemo se mi, prema njima mali proizvođači, moći razvijati u takvim okolnostima, kaže Uljanić.