CENTAR ZA POVIJESNA ISTRAŽIVANJA U ROVINJU - Četrdeset godina kroz povijest Istre

Sabato, 17.1.2009, Glas Istre

Neki dan sam da bih napisao desetak redaka jednog članka o dokumentima Talijanske unije od početka 1947. do lipnja 1948. potrošio oko pet sati. Najveći i najozbiljniji dio posla naše ustanove je upravo istraživanje i sagledavanje povijesnih činjenica iz svih raspoloživih dokumenata i građa, kaže Giovanni Radossi

Centar za povijesna istraživanja krajem protekle godine obilježio je 40. obljetnicu postojanja. Osnovala ga je 1968. tadašnja Zajednica Talijana Istre i Rijeke, današnja Talijanska unija, s ciljem da neovisno istražuje, pojasni i podijeli sa širom javnošću povijest Istre, koju mnogi smatraju za jednu od najkompleksnijih, zbog geografskog položaja Poluotoka, ali i stoljetne multietničke strukture stanovništva. Uz povijest Istre pokriva se i povijest Rijeke te Dalmacije. Usto, to je zapravo jedina organizacija koja predstavlja talijansku manjinu koja živi u Hrvatskoj i Sloveniji.

Od samih početaka Centar je sustavno istraživao povijesne činjenice i surađivao sa svim zainteresiranim povjesničarima i znanstvenicima. Iz 40 godina aktivnog djelovanja teško je izdvojiti najuspješniju publikaciju, objavljenu knjigu ili trenutak koji će se pamtiti, jer ih je bilo mnogo.

Dio depozitarne biblioteke Vijeća Europe

- U Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji nema slične institucije. Fond knjiga, ali i zavidna kolekcija povijesnih karata jedinstveni su u svijetu, kaže direktor Giovanni Radossi. Naglašava da je to i najbolje mjesto za shvaćanje suživota manjina i većinskog stanovništva. Krajem protekle godine obnovljene su i internet stranice Centra, na kojima se može pretraživati i knjižna građa. Danas knjižnica ima više od 100 tisuća knjiga visoke bibliografske vrijednosti, kao i 1.500 časopisa te oko 630 novina. Raspolaže i posebnom zbirkom geografskih, topografskih i vojnih karata, kao i bakroreza i slika ovog područja od 16. stoljeća do danas. Tu su svoje mjesto pronašli i brojni audio i videosnimci. Centar se bavi i izdavačkom djelatnošću pa je u četiri desetljeća objavio više od 200 naslova, a surađivao na još 60. Od 1995. godine u sustavu je depozitarne biblioteke Vijeća Europe.

- Treba izdvojiti da je u tijeku tiskanje hrvatskog izdanja povijesti Istre »Istria nel tempo - Istra kroz povijest«. Promociju možemo očekivati za dva mjeseca. U ovom će izdanju biti i dodatno poglavlje koje pokriva i povijest do 2006., a u prilogu su i Istra i Rijeka u filateliji i u numizmatici, pojasnio je Radossi. Naglasio je da izdavanje čeka i slovenski prijevod. Godišnje Centar objavi oko osam naslova, a dosad je eseje za pojedine publikacije napisalo oko 800 autora. Godišnje ga posjeti više od 800 istraživača, a njegova su vrata otvorena za sve željne znanja.

Špijunski dodaci za pisaće strojeve

- Iako smo počeli slučajno, vođenje evidencije prisutnih pokazalo se veoma korisnim. Generalna inspekcija Narodne armije 1986. bila je u Centru i ispitivala se tko sve i što istražuje. Od tada vodimo evidencije, pojasnio je Radossi. No, da bi zaštitio posjetitelje, odnosno istraživače tada je upisivao točna imena, ali bi često izmišljao što su istraživali. Znao bi primjerice napisati da su istraživali o grahu. Sjeća se također da je od Unije, kad su dobili prve električne pisaće strojeve, dobio i poseban dodatak koji se stavljao na utičnice.

- Tada su mi rekli da je to potrebno da jugoslavenska strana ne bi detektirala što pišemo, a danas sumnjam da je bilo upravo suprotno, kroz smiješak će Radossi. Ono što ipak valja dodatno izdvojiti, a što se često zanemaruje, iscrpan je istraživački rad koji prethodi svakom izdanju.

- Primjera radi, neki dan sam da bih napisao desetak redaka jednog članka o dokumentima Talijanske unije od početka 1947. do lipnja 1948. potrošio oko pet sati. Najveći i najozbiljniji dio posla naše ustanove je upravo istraživanje i sagledavanje povijesnih činjenica iz svih raspoloživih dokumenata i građa, rekao je Radossi. Potporu imaju u svim arhivima u Sloveniji i Hrvatskoj, a jedan od izvora je i arhivska biblioteka u Veneciji. Kroz Centar su osim istraživača, znatiželjnika, studenata, profesora i ostalih prošli i mnogi ugledni gosti. Nabrajati ih bilo bi nemoguće, no na pitanje koji bi trenutak ipak izdvojio Radossi spremno odgovara.

- Svakako valja izdvojiti posjet predsjednika Hrvatske i Italije 2001. godine, Stjepana Mesića i Carla Azeglia Ciampija, kad smo inaugurirali proširenje i modernizaciju zgrade, prisjeća se Radossi.

Mihaela MEDIĆ