Scrivono di noi

<< ARCHIVIO

Propadanje štednih uloga istrana: od Flaciusa do Onio Financa

Venerdì, 2.4.2010, Glas Istre

Nije nikakvo iznenađenje to što je upitna naplata pet milijuna kuna depozita koje je pedesetak Istrana položilo u Onio Financ. Već 12 godina su štedni ulozi građana osigurani u bankama i štedionicama, ali ne i kreditnim unijama i štedno-kreditnim zadrugama ili službama, što je Onio Financ bio prije nego što je postao - jedno veliko ništa! Mediji su godinama upozoravali u kojim su financijskim institucijama osigurani depoziti, a u kojima nisu, ali nekolicina građana je i dalje preferirala veće kamate od manjih prinosa i sigurne isplate glavnice.

Možda tada to nisu shvatili, ali danas to posve razumiju sve bivše štediše Flaciusa i Zlatnika. Vjerojatno su isto zaključili i depozitari ostale tri pulske zadruge: Vege, Gradine investa i Kunafina. U prošlosti očito nisu previše razmišljali o sigurnosti kad im se budućnost činila blistavom dok su im na šalterima tih financijskih institucija govorili da im štednju oplođuju uz godišnju kamatu od 15 posto, a nekima su nudili 20 i više posto. Kunafin je nestao iz Pule oštetivši depozitare za više od 669 tisuća kuna. No, to je ništa naspram onog što su izgubile štediše Flaciusa i Zlatnika. Svaka od tih zadruga je svoje štediše ostavila kratke za 30 milijuna kuna. Doduše, štediše potonje zadruge možda još nešto dobiju, kad stečajni upravitelj unovči nekretnine i plati dugove zadruge. Možda to bude sudbina i depozitara Onio Financa, medu kojima je najviše Rovinjaca jer je tamo i sjedište te kreditne unije.

Ipak, nema zajedničkog objašnjenja što je sve te financijske institucije dovelo do propasti. Prije 12 godina je promjenom i pooštravanjem zakona počišćeno tržište od nezdravih zadruga. Nova promjena zakona i prisilno preoblikovanje u kreditne unije, ili likvidacija, donijela je nove stečajeve prije godinu dana. Sad kad su kreditne unije po kontrolom HNB-a, središnja banka je krenula u novo čišćenje od nezdravih financijskih institucija.

Onio Financ je samo jedna u nizu i jedina iz Istre. U ostatku zemlje kreditne unije propadaju poput kule od karata, o čemu se učestalo može čitati u Narodnim novinama u dijelu o stečajevima i likvidacijama. Svima je zajedničko - štediše će teško do svog novca, a ako ga dobiju, bit će to vjerojatno jednogodišnja isplata obećanih kamata. Glavnicu mogu zaboraviti, nažalost.

P. GREGOROVIĆ

Vjerovnici prijavili još tri milijuna kuna

Nakon što je prekjučer održano izvještajno i ispitno ročište propalog Onio Financa stečajni upravitelj Zdravko Seki je započeo provjeru valjanosti prijava koje su stigle nakon isteka prvog roka. Izjavio nam je da je brzim pregledom ustanovio da je prijavljeno dodatnih 2,5 do tri milijuna kuna obveza te da više od polovice tog iznosa otpada na Hypo banku.

Pojasnio nam je da se u jučerašnjem izvještaju s ispitnog ročišta objavljenom u Glasu Istre potkrala jedna greška. Tamo je objavljeno da je štediša Mirjana Bursač prijavila depozit od 4,53 milijuna kuna, ali joj je stečajni upravitelj priznao 3,26 milijuna jer je ostalo predmet sudskog spora. Jučer nam je pojasnio da je točno da je 4,53 milijuna kuna prijavilo 27 štediša, a da im je priznato 3,26 milijuna.

- Bursač mi je prijavila 1,473 milijuna kuna. No, ja joj nisam priznao 1,278 milijuna kuna, a preostalih 195 tisuća kuna je odbacio sud. Dakle, Mirjani Bursač nije priznata ni kuna potraživanja, zaključio je Zdravko Seki.

Upravo je “sadržajan” odnos Mirjane Bursač i Onio Financa doveo do propasti te kreditne unije. Na prekjučerašnjem ročištu je rečeno da je poslovanje financijske institucije opterećivao sudski proces s tom klijenticom koji je započeo još 1998. godine. Zbog tog procesa je kreditna unija lani morala povećati rezerviranja za 2,9 milijuna kuna, što je dovelo do gubitka od 2,75 milijuna kuna, a to je na koncu rezultiralo blokadom žiro-računa te je zbog te blokade HNB pokrenuo stečajni postupak.