Scrivono di noi

<< ARCHIVIO

Što je obilježilo 2008. u bivšoj općini Rovinj

Martedì, 13.1.2009, Glas Istre

U bivšoj općini Rovinj lani nije bilo većih previranja niti odstupanja u proračunu u odnosu na planirano. Kanfanarski je lani iznosio oko 19 milijuna, a ove godine planira se ostvariti oko 16 milijuna kuna. U Balama je lani bio oko 15, ove godine oko 17 milijuna kuna, a najveći bilježi Općina Žminj - oko 30 milijuna.

U razgovoru s načelnicima Kanfanara Antonom Modestom, Žminja Ratkom Jeromelom i Bala Edijem Pastrovicchiom doznajemo što je, prema njihovom mišljenju, obilježilo proteklu godinu i koji su najznačajniji planovi za ovu.

Baljansko priobalje čeka investitora

- Sportska dvorana, projekt studija 3LHD, protekle je godine osvojila prvu nagradu u kategoriji sportskih objekata na Svjetskom festivalu arhitekture. To je svakako jedan od trenutaka koje ćemo pamtiti. Osim toga svakako najveći zahvat u općini je početak druge faze radova na infrastrukturi koji će biti okončani ove godine, potom su od recepcije do kampova San Polo i Colone asfaltirane ceste, mještani su dobili i mogućnost priključka na ADSL. Od manifestacija izdvojio bih Last Minute Open Jazz Festival koji je ove godine poprimio konkretnije obrise te privukao veći broj posjetitelja, kaže Pastrovicchio.
Uz socijalno osjetljivu politiku koja se vodi u sve tri općine valja reći da Bale mještanima za kredit namijenjen uređenju fasada i okućnica kompletno pokriva kamate, a lani je podignuto 60 takvih kredita. Od zacrtanih planova u 2008. gotovo je sve išlo po planu. Uređenje baljanskog priobalja, koje je predstavljeno u prostornoprogramskoj studiji, koja je rezultat suradnje Općine Bale, udruge građana Mon Perin, studija 3LHD te stručnjaka iz područja turizma, zaštite kulturne baštine, marketinga i financija, zasad je na čekanju.

- Tražimo strateškog partnera za ulazak u investiciju, no zbog krize malo ćemo sačekati. Treba biti oprezan u pronalasku pravih ljudi, ističe Pastrovicchio.
On pak kao ključnu investiciju u ovoj godini izdvaja dovršetak izgradnje infrastrukture, što će rezultirati kompletnim uređenjem prekopanog predjela, te početak treće faze u rujnu, kao i investiciju od dva milijuna kuna namijenjenu planskim dokumentima i investicijama vezanim uz infrastrukturu.

- Nećemo sklapati nikakve ugovore da ne bismo nametali eventualnoj novoj garnituri nakon izbora nešto što ona možda neće smatrati povoljnim, naglasio je Pastrovicchio.

Sportska dvorana najveći izazov

Nakon otvorenja vrtića krajem 2007. godine ono što je obilježilo Žminj u 2008. rezimirao je načelnik Jeromela. - Lukovica je spojena na kanalizaciju, uređen je prostor sajmišta gdje smo riješili imovinski status i sada je u cijelosti Općina vlasnik. Komunalno poduzeće Žminj prošle je godine uredilo prostore na Malinici, a osnovano je novo poduzeće Žminj sport za održavanje sportskih igrališta i buduće sportske zone koja će se početi graditi sredstvima iz resornih ministarstava.
Svakako valja izdvojiti i početak revitalizacije i zaštitu žminjskih zidina, činjenicu da je lani Katedra Čakavskog sabora Žminj obilježila 40. obljetnicu, kao i izdavanje knjiga Libri žminjski u režiji Slavka Krajcara.
Uz to, Ministarstvo kulture je žminjski govor proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom, kaže Jeromela. Najveći projekt, koji je Općinsko poglavarstvo namjeravalo početi lani, ali zbog nedobivenih dozvola nije, početak je gradnje nove sportske dvorane. On će biti jedan od najvažnijih u ovoj godini, a svakako je jedan od najambicioznijih.

- Uz početak gradnje sportske dvorane i tribine na nogometnom igralištu treba izdvojiti i podatak da će ostatak Lukovice i Karlov vrt biti povezani na kanalizaciju. Izgradit će se i treće odjeljenje dječjeg vrtića Rapčići, a u industrijskoj zoni slijedi nastavak gradnje u sjevernom dijelu. U tijeku je izrada projekta za proširenje škole Vladimira Gortana, naglasio je Jeromela.
Ove će se godine ponovno asfaltirati nerazvrstane ceste, a iz socijalnog plana valja izdvojiti sufinanciranje programa pomoći u kući koji je lani počeo i dobro je prihvaćen.

Osigurana sredstva za kanalizaciju

U susjednoj općini Kanfanar proteklu je godinu obilježilo otvaranje novog vrtića koji se smjestio u prostorima stare škole. Nakon šest dugih godina, tuženja s državom i rješavanja dozvola, 43 mališana sada pohađaju novu ustanovu.

- Treba istaknuti i izgradnju pročistača u što je uloženo 10 milijuna kuna. Uređeno je parkiralište na kanfanarskom groblju, krov crkve u Juralu i krov škole u Baratu, a sustavno se ulaže i u obnovu Dvigrada. U planu je izrada Urbanističkog plana uređenja Kanfanara, kao i DPU zone čvorišta Ipsilona, gdje postoji interes za izgradnju trgovačkih centara, rekao je Modesto. Od većih investicija planiranih lani nije počela gradnja kanalizacije.

- Sredstva su osigurana, no nismo uspjeli dobiti sve dozvole, a isto je i s proširenjem groblja u Kanfanaru. To će se dogoditi u ovoj godini, a izdvajam i izradu idejnog projekta za školsku kuhinju i blagovaonicu, kao i izradu projekta proširenja cesta u Okretima, Kurilima i Šorićima, naglašava Modesto.

Poljoprivredno zemljište i državne dotacije

Od svih triju općina jedino su Bale dale državno zemljište u zakup, do sada oko 400 hektara, dok ga na dugoročni zakup daju kako stižu suglasnosti resornog ministarstva.
Pastrovicchio je istaknuo da su se očistila mnoga poljoprivredna zemljišta i maslinici, a lani je otvorena i nova uljara u sklopu koje se nalazi i muzej u vlasništvu obitelji Grubić.
Jeromela kaže da nisu imali većih interesa, odnosno da Žminj nema većih površina koje bi bile interesantne za dugotrajna ulaganja.
Kanfanarci čekaju s davanjem zemlje u zakup jer je u tijeku provjera statusa zemljišta, odnosno kolika je površina optantske zemlje za koju se još ne zna kako će se tretirati. Također smatraju da interes nije velik jer su čestice male.
Među ove tri općine od države je najviše profitirao Žminj. U posljednje četiri godine dobio je oko 13 milijuna kuna. Od Županije pak dobije oko 200 tisuća godišnje. Bale su profitirale od države za uređenje škole, oko milijun i pol kuna, a lani su od Županije dobili točno 980 kuna. Kanfanar je lani od države dobio 150 tisuća za obnovu Dvigrada, a od Županije za istu namjenu 100, 70 tisuća kuna za održavanje Dvigrad festivala, međunarodnog festivala rane glazbe, te 15 tisuća za Jakovlju.

U rezimiranju sve četiri godine načelnici su u globalu zadovoljni, a samo je Jeromela decidirano rekao da će se ponovno kandidirati za tu funkciju.

Piše Mihaela MEDIĆ