Gradska administracija / Gradonačelnik / Vijesti gradonačelnika

Vijesti gradonačelnika

» Arhiva vijesti

24.6.2010.

Tematska sjednica Gradskoga vijeća „Program izgradnje ribarske infrastrukture u Istarskoj županiji“ 24. lipnja 2010. godine

Spettabile Presidente e Vice presidentessa, Poštovane vijećnice i vijećnici

Svjesni trenutka u kojem se nalazimo izazvanog ponajviše svjetskom ekonomskom krizom kao i nekim drugim inim razlozima u našoj novijoj povijesti, ne želeći biti pasivni čimbenici jer na to nemamo pravo, postavili smo se jedino ispravno - proaktivno, kroz sve neželjene posljedice – krizu prihvatili kao šansu i zato jesmo u ovom mandatu zajedno započeli raditi na cijelom nizu strateških dokumenata, koji jesu važni za razvoj našega grada, koji jesu važni za sve naše sugrađane, sa ciljem da dođemo do odgovora na pitanja gdje je to Rovinj danas, a gdje želimo biti sutra.

Zato aktivno surađujemo na izradi Master plana razvoja turizma Rovinja, kojeg ćemo za sedam dana također razmatrati na tematskoj sjednici GV, slijede nam ključni koraci u definiranju Strategije ukupnog gospodarskog razvoja našega grada, a večeras je pred nama još jedan vrlo važan dokument u strateško - razvojnom smislu „Programu izgradnje ribarske infrastrukture u Istarskoj županiji“ kojeg je izradio Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a kojeg je naručila Istarska županija.

Kako to demokratska praksa i postulati suvremenog ekonomskog razvoja nalažu, o programu se imaju izjasniti i sve jedinice lokalne samouprave kojih se ovaj program tiče.

Zašto je za Rovinj važna ova večeras sazvana tematska sjednica? Odgovor je svima nama znan. Obveza svih nas - je učiniti sve – kako bi zadržali ribarsku tradiciju koja proizlazi iz povijesti Rovinja koji je donedavno bio središte ribarstva i gradnje ribarskih brodova u Istri. Ribarstvo ima vrlo dugu i važnu tradiciju u našemu gradu. Povijesni nam izvori govore da su oduvijek, a osobito od 17. stoljeća nadalje, ribarstvo i trgovanje ribom bile glavne rovinjske gospodarske grane. Naši su ribari bili vrlo vješti i uspješni, a bili su i kreatori mnogih inovacija u ribarstvu i ribarskom alatu, među kojima su i danas upotrebljavane mreže plivarice. U vrijeme Venecijanske Republike pa sve do polovice 19. stoljeća, Rovinj je bio najvažniji centar ribarstva i proizvođač soljene ribe u Istri, a u sjevernom je Jadranu, jača od nas bila samo Chioggia. U drugoj polovici 19. stoljeća i u Rovinju se dogodila industrijska revolucija, pa se tako 1881. godine otvorila prva tvornica ribljih konzervi. Pariška Sosjete franse' de conserv alimenter koja je otvorila prvi pogon za konzerviranje ribe po metodi „Nantes“ odnosno sterilizacijom, gdje se danas nalazi Galerija „Adris“. Zbog količine lovljene plave ribe, brzo se otvaraju i drugi pogoni za konzerviranje ribe. 30.-tih godina prošlog stoljeća „Ampelea Conservifici“ iz Trsta otvara pogon na današnjoj lokaciji „Mirne“, a između je dva svjetska rata ribarska proizvodnja bila vrlo uspješna. Sljedeći razvojni val ribarstva i ribarskih prerađevina dogodio se od 50.-tih do 80.-tih godina prošlog stoljeća kada se pogoni današnje „Mirne“ moderniziraju odnosno automatiziraju, uvodi se vlastita proizvodnja limene ambalaže, događa se izgradnja vlastite ribarske flote i škvera te izgradnja novih hladnjača. 70.-tih je godina prosječni godišnji ulov bio više od 5000 tona ribe, a proizvodilo se 4000 tona ribljih konzervi. 80.-tih se godina ostvaruju još bolji rezultati. Uvode se nove tehnologije, povećava se ulov, osuvremenjuje ribarska flota te dovršava nova moderna hladnjača kapaciteta skladištenja 930,24 tone ulova i 30 tona leda. Proizvodnja je premašivala tada 10.000 tona raznih proizvoda, a pokrenuti su i projekti mrjestilišta i uzgoja školjkaša i riba u Limskom kanalu u suradnji sa našim Centrom za istraživanje mora. Mirna je tada zapošljavala između 1200-1300 radnika, i imala flotu veću od 30 brodova. 90-te, uslijed tajkunske privatizacije označavaju kraj razvojnog uzleta ove važne rovinjske gospodarske grane. Od tog vremena do danas „Mirna“ se nalazi u velikim poteškoćama. U Mirni danas radi nešto više od 200-tinjak radnika, i ima flotu od nula brodova, a prošle se godine u rovinjsku luku iskrcalo manje od 200 vagona ribe, što je samo 60% količine ribe od godine ranije.

Poštovane vijećnice i vijećnici, Ovim Programom želi se osmišljeno definirati model razvoja ribarstva i ribarske infrastrukture kako u našoj županiji, tako u našemu gradu a sve u skladu sa odabranim strateškim granama razvoja Rovinja.

Cilj programa - jest cjelokupan razvoj ove za Rovinj važne gospodarske grane. Dok - izgradnjom predloženih Vam standarda ribarske infrastrukture omogućava se ponovni uzlet i razvoj ribarstva, pruža zaštita i nastavak ribo - prerađivačke industrije, slijedi usklađenje u svim oblicima sa Europskim standardima, od pravne stečevine EU vezane uz tržišnu politiku - kontrolu - nadzor, primjenu higijensko-sanitarnih uvjeta, provedbu standarda trženja, do programa konkurentnosti prema Europskim fondovima kako bi u konačnici sutra imali visok standard potrebne obalne infrastrukture i suprastrukture. A takav pristup - planski definira očuvanje ove važne tradicionalne gospodarske grane i svih kulturoloških vrijednosti povezanih sa njom.

Vjerujem da ćemo, nakon izlaganja stručnjaka i diskusije, kao i uvijek do sad kada je o strateškim dokumentima i odlukama riječ - postići konsenzus - suglasje oko modela kojim ćemo - zadržati ribarsku tradiciju - sačuvati radna mjesta stvoriti uvjete za razvoj infrastrukture i suprastrukture koristeći pritom sredstva iz fondova EU a sve u skladu sa razvojem i ostalih strateških razvojnih grana našega grada.